PLANINARSTVO

PLANINARSTVO

...

HOME

Treskavica, ing Jovo Popović, godina 1935

TEMEPosted by A. Bajramović 29 Jan, 2014 14:03:06
Objavljujemo najinteresantnije detalje o planini Treskavici iz knjige ing. Jove Popovića, "Kroz planine Bosne i Hercegovine", 1935...PLANINARSKA KUĆA DRUŠTVA PLANINARA U BIH ispod Oblika 1877 m na Treskavici. Foto: Dr F. Raguz

Krivudastim grebenom koji se pruža od sedla Vratla do Cabenskih Stijena podijeljena je ova planina u dva dijela razlicita po velicini i po morfologiji: Na sjevernu, Turovsku ili Bosansku Treskavicu, i na južnu, Kalinovicku ili Humnjacku Treskavicu. Turovska je Treskavica po apsolutnoj visini viša od Kalinovicke.

Neobicna je pojava za ovu krševitu planinu bogatstvo izvora od kojih neki leže pod samim najvišim vrhovima (Prohin Smet pod Baricama, Ušljiva Vrela pod Cabenskim Stijenama).
Pored bezbroj malih izvora i potoka nalaze se i dva veca i 3 manja jezera. Ovom obilju vode razlog je geološka grada. Ispod vapnenastih slojeva leže neposredno naslage starijih formacija, koje ne propuštaju vodu.

Na Spasovaci ima takoder mnogo puhova, koji znadu nocu isprevrtati uprtnjace planinara.

Na svoj Treskavici i to pocev od 1400 m na više imade ridjovki (planinski šargan) dok poskoka nema.

U južnom dijelu Treskavice imade prolaznih ili sezonskih naselja humnjackih (hercegovackih) stocara iz ljubinjskog i stolackog sreza južne Hercegovine.
U sjevernom dijelu Treskavice (u Turovskoj Treskavici) nalaze se pašnjaci stanovnika onih sela što su ispod Treskavice: Turovi, Godinje, Trebecaj, Bistrocaj i Tošici.
Stanovnici tih sela siromašni su. Bave se osim stocarstvom, poljoprivredom, a i sjecom šume.

Niz spomenuti Šišan koji se sastoji iz morenske gradje, vodi put u Kozju Luku, vrlo pitomu, travom i cvijecem obraslu uvalu u podnožju Nikolinih Stijena.
U rano proljece sva je Luka pokrita plavim zvoncima encijana.

Izjutra preko Volujskog Ždrijela desno po zaobljenim kršnim obroncimana Prostrto.
Iza toga nastaje pust teren kroz vrtace zvane Ledenice u kojima imade debelih naslaga vjecnog snijega i leda.
Ljeti vade seljaci snijeg, nose ga u Sarajevo i prodaju.

Na zapadnoj strani niže vrha (Barice) odvaja se put, koji se oštrim okukama niz Pogorjeli Kuk spušta na Poljice i na Hojtu.
Na južnom obronku vrha leži zaravan s nekoliko lokvica i barica po kojima je i vrh dobio svoje ime.

...samo što pred selom Tošicima treba krenuti lijevo prema jugu, gdje se ulazi u vrlo ubavu i pitomu dolinu dugu oko 2 km, zvanu Vrajski Do. On je omiljeno izletište za pocetnike planinare.
...

  • Comments(0)//planinarstvo.zone-2000.net/#post13