PLANINARSTVO

PLANINARSTVO

...

HOME

Trebevićke kule i ceste

TEMEPosted by Administrator 23 Mar, 2014 14:47:32
Trebević se nikad nije smatrao samo planinom. Njegova višeslojna simbolika kao da nadilazi tu dimenziju. Planinarstvo i turizam su ipak neodvojivo vezani za Trebević. Nakon višedecenijskog mrtvila, planina oživljava, izgrađeno je nekoliko dobrih ugostiteljskih i planinarskih objekata, obnovljene su markacije na planinarskim stazama i deminirani tereni. U dogledno vrijeme predstoji izgradnja žičare koja vodi iz grada na Vidikovac. Sve ovo polako čini da Trebević ponovo postaje omiljeno izletište građana Sarajeva.

Bistrik kula i astronomska opservatorija (1000 mnv)

Reportaža je namjenjena mlađim planinarima, a starije podsjetimo na povijest izgradnje kula i cesti na Trebeviću za vrijeme austrougarske vladavine.
Nakon okupacije Bosne i Hercegovine od strane Austro-Ugarske Monarhije (1878.) grade se ceste i željeznica prvenstveno u vojne svrhe, a kasnije za ekspoloataciju šumskog i rudnog bogatstva
Uviđajući vojno stratešku važnost Trebevića na dominatnim kotama je podignuto nekoliko masivnih kamenih utvrda (kula) i artiljerijski položaji. Duž vršnog grebena u ''živoj'' stijeni isklesani su mnogobrojni streljački rovovi i zakloni. Izgradnju fortifikacijskih objekata i mrežu pristupnih puteva poduzela je "K. und K. Military Genie Direktion" (njem. Vojno-Inženjerijska Uprava).
Iz grada do vojnih utvrda na Trebeviću stizalo se cestama iz dva pravca. Prvi pravac vodio je preko Bistrika i Pogledina između Male (897 mnv) i Velike Čoline kape (986 mnv) na Ravne (1060 mnv) do raskršća kod doma ''Prvi šumar''. Na cesti su bili odvojci za Bistrik kulu (1000 mnv) i artiljerijski položaj na Draguljcu (1164 mnv). Cesta je dobila naziv Apelov put po baronu Johannu von Appelu (1826.-1906.), austrijskom generalu i guverneru Bosne i Hercegovine (1882.-1903.).
Na Maloj Čolinoj kapi i danas u stijeni stoji spomen ploča sa uklesanim nazivom ceste APPEL -STRASSE. Ploču treba zaštititi od daljnjeg propadanja i popraviti podzidu i kaldrmu.
Drugi pravac vodio je preko Bistrika i Brajkovca na Knjeginjac do raskršća za vrh Trebevića i Ravne. Na Brajkovcu je bio odvojak za kulu na Zlatištu (823 mnv) i kulu na Vracama (645 mnv).
Dalje prema Knjeginjcu cesta je nastavljala serpentinama poznatim po nazivu "Osmice". U kamenom podzidu ugrađene su masivne željezne kuke koje su služile za izvlačenje topova uz pomoć užadi i konjske zaprege. Kuke i danas stoje duž kamenog podzida kao i spomen ploča u stijeni iznad serpentina. Preko ploče je ispisan grafit ali i pored toga jasno se nazire uklesani natpis graditelja i godina izgradnje ceste GENIE DIREKTION 1909. Ploču treba zaštiti od daljnjeg propadanja i popraviti podzidu na cesti.
Od raskršća na Knjeginjcu jedan krak ceste je vodio na Ravne i kod doma ''Prvi šumar'' spajao sa Apelovim putem. Drugi krak ceste vodio je preko Dolova i Studenog brda i kod ''Aleksandrovog doma'' (1560 mnv) spajao sa brdskom cestom koja od Ravni vodi na vrh Sofe (1629 mnv). Na cesti su bili odvojci za kulu na Paležu (1080 mnv) i artiljerijski položaj na koti 1426 mnv - iznad Bijele stijene.
Od raskršća na Ravni izgrađena je posebna brdska cesta za izvlačenje artiljerijskog oruđa na položaj. Cesta prolazi sjevernim padinama pored vrela Dobra voda i dugačkim serpentinama izlazi na vještački zaravnjeni plato pod vršnom piramidom.
Godine 1912. od raskršća na Ravni izgrađena je cesta koja je preko Brusa, Jasika i Vlahovića vodi na vrelo Bistrice. U Prvom svjetskom ratu cesta je produžena do vrela rijeke Prače pod Jahorinom. Sa ova dva vrela i danas se grad snabdjeva vodom.
Trebevićke kule su nastradale u minulom ratu (1992-95.) i danas su meta sakupljača sekundarnih sirovina koji sa njih skidaju sve što je od metala (''berači željeza'').

Ispod, u nastavku, slijedi galerija fotografija vezanih za objekte pomenute u tekstu.

Sarajevo, 05.03.2014.
Autor teksta i fotografija: Braco Babić



Apelov put na Pogledinama (840 mnv)

Spomen ploča na Maloj Čolinoj kapi (897 mnv)

Artiljerijski položaj na Draguljcu (1164 mnv)

Artiljerijski položaj na vršnom grebenu Trebevića (1600 mnv)

Streljački rovovi na vršnom grebenu Trebevića (1629 mnv)

Artiljerijski položaj na koti iznad Bijele stijene (1426 mnv)

Kuke za izvlačenje topova na Osmicama (845 mnv)

Odmorište na Osmicama (845 mnv)

Spomen ploča na Osmicama (845 mnv)

Kula na Vracama (645 mnv)

Kula na Zlatištu (823 mnv)

Kula na Paležu (1080 mnv)

  • Comments(0)//planinarstvo.zone-2000.net/#post24