PLANINARSTVO

PLANINARSTVO

...

HOME

Sjećanje na Dragu Bozju (1927-2014)

TEMEPosted by Administrator 22 Jun, 2014 19:42:09

Govor održan na sahrani Drage Bozje, na sarajevskom groblju Bare, 21. juna 2014.
(Slobodan Žalica)
Drago Bozja, foto: F. Fočo (Dnevni Avaz)

Kada nas napusti takav čovjek kao što je Drago Bozja, jedan od najznačajnijih planinara koje je imala BiH, pa i šire - južnoslavenska zajednica naroda do 1992. - nemoguće se oteti utisku da je takvu ljudsku veličinu jako teško predstaviti, njegovo djelo, tek u jednoj sažetoj retrospektivi njegovog života. Jer je Drago Bozja toliko dao bh. i južnoslavenskom planinarstvu i opštem kulturnom životu, da njegovo djelo tek može biti u cijelosti predstavljeno i vrednovano u opsežnoj monografiji.

Naš Drago bio je jedan od najsvestranijih, najkompletnijih planinara koje je BiH, to južnoslavensko srce, dala. On stoji ravnopravno s velikanima, i utemeljiteljima, bh. vrhunskog planinarstva: Šeferom, Sigmundom, Entrautom...

A, ovo će bh. kulturna javnost, nadam se, vidjeti već ove godine: u planinarsku knjigu ovog autora, koju namjerava izdati sarajevski Buybook, uvršten je i Dragin članak "Sjećanja i pamćenja" - vjerovatno posljednji tekst, kao kruna njegovog planinarskog književnog opusa, koji nam je Drago ostavio.

Životni opus našeg velikog planinarskog prijatelja Drage Bozje toliko je velik, upravo grandiozan, i značajan, da mi nećete, nadam se, zamjeriti što ću malo duže govoriti o onome (a opet ne obuhvativši sve!) što su nam Dragin duh, njegov lucidni intelekt, njegova ljudska i planinarska svestranost, ostavili...

Drago Bozja jeste jedan od najvećih planinarskih pedagoga kojeg je imala BiH. Učitelj je bio generacijama bh. planinara: vodio bezbrojne tečajeve GSS-a, predavač na Sarajevskoj školi alpinizma, istinski pedagog koji je ulijevao ljubav za planinu, za prirodu, učio plemenitosti i drugarstvu mnoge bosanske mlade planinare... pa, i mene, krajem 1960-ih, na planinarskoj školi u organizaciji tadašnjeg Sreskog planinarskog saveza, na Trebeviću, dok smo okupljeni oko njega na Sofama, mi 17- i 18-godišnjaci slušali od Drage o orijentaciji busolom, upijali sve što nam je pričao, na živ način samo kako je on to znao, savjetovao nas, vodeći nas malo posjećenim predjelima Trebevića, od Brusa prema Dovlićima i Jarčedolima...
Zato, Dragu mogu smatrati svojim prvim planinarskim učiteljem.

Naše se planinarsko druženje nastavilo i kasnijih godina:
Jednog ljetnog dana, sredinom 1970-ih, za jedan dan obišli smo, uz pomoć njegovog renoa četvorke četiri doline Čvrsnice i Prenja: Divu Grabovicu i Radavu, Glogošnicu, Idbar, konjičku Bijelu.
Nezaboravna je tura, kada smo Drago i nas nekoliko alpinista iz AO Sarajevo vodili grupu planinara na Maglić; u povratku sam sišao sa drugom zapadnom stranom Maglića, pregledavši osigurani put koji je nešto ranije Drago sa drugovima bio trasirao postavivši sajlu.
A, u februaru 1975, kada smo na Prenju imali tešku spasilačku akciju, Drago nas je čekao, da pomogne u prevozu unesrećenog, sa svojim autom u Konjicu.

Sudbina, naša sretna, planinarska, spajala nas je u planini na najljepši način -- jednog zimskog dana, po snježnoj mećavi, vozili smo na skijama sa vrha Bjelašnice. Drago je bio povrijedio nogu, i ja sam tada imao priliku, kao pripravnik Stanice GSS-a Sarajevo da polažem ispit, izradivši vlaku od dva para skija, i to pred načelnikom Stanice - Dragom Bozjom.
Slično je bilo jednog ljeta početkom 1970-ih, kada smo pod Draginim instruktorskim okom uvježbavali spašavanje unesrećenog u stijeni (bilo je to u Studenim stijenama na Trebeviću).

Naše su se planinarske sudbine definitivno ispreplele na Bjelašnici početkom 2000-ih - i to u TV filmu "Osvajači beskorisnog" koji je režiser Kasalo posvetio Draginim 75 godina života, te mojim 15 godina službovanja na bjelašničkoj Opservatoriji, kao i našem višedecenijskom druženju sa Bjelašnicom kao članovima PD "Bjelašnica".

Jedan od najvažnijih planinarskih kulturnih doživljaja, u kojem sam bio počastvovan da saučestvujem i pomažem Dragi u organizaciji, bijaše svečana proslava 100. godišnjice organizovanog planinarstva u BiH, koju smo, na Draginu inicijativu, upriličili u decembru 1992, u tada opkoljenom Sarajevu, u hotelu Holiday Inn.
A, 17 godina kasnije Drago nam je pomogao da u sarajevskom Domu armije organizujemo svečanu proslavu 80 godina alpinizma u BiH.

Toliko su brojne zasluge ovog barda bh. planinarstva, toliko velik njegov doprinos bh. kulturi - da ću vas morati zamoliti za još malo pažnje. Jer iz njegovog planinarskog djela (kao vrhunskog visokogorca, turnog skijaša, alpiniste, ekologa, gorskog spasioca, planinarskog pisca, fotografa, predavača, voditelja radijskih emisija o planinarstvu) generacije koje dolaze moći će istinski učiti... o planini, o ljepoti, o dobroti, o plemenitosti i humanosti... čime nas je Drago Bozja nesebično i obilno darivao tokom svoga dugačkog, kreativnog, moralnošću ispunjenog, života.

Svi njegovi ljudski kvaliteti teško, teško da mogu biti pobrojani u ovom prigodnom slovu. Drago je bio brižan otac, uzoran roditelj i suprug... Njegova vikendica pod Treskavicom bijaše primjer toplog doma, ljubavi pretočene u materiju...
Po profesiji ekonomista, ali je njegova plemenita duša skrivala i druge kvalitete: umjetničku (spisateljsku i fotografsku) senzibilnost i nadarenost, interes za filozofiju i antropozofiju, dublje tajne života, o čemu smo znali voditi dugačke razgovore.

Njegova uloga, i njegov rad u organizovanju 14. ZOI, 1984. godine, bili su od ključnog značaja za uspjeh Olimpijade. Sarađivali smo nekoliko zima prije Olimpijade: izvodili smo zahtjevna meteorološka mjerenja, pod Draginom supervizijom, na Bjelašnici, Igmanu, Trebeviću, Jahorini, Zetri... a za vrijeme ZOI-a kao članovi GSS-a.

Bojeći se da nisam štogod ispustio, osvrnuću se na neke od najvažnijih doprinosa Drage Bozje bh. planinarstvu:
- 1950. Član je "specijalne spasilačke grupe" u okviru tada osnovanog Alpinističkog odsjeka Sarajevo, što možemo smatrati za početak današnje GSS.
- 1958. Učestvuje sa drugovima iz PD "Bjelašnica" u trasiranju drugog osiguranog planinarskog puta u planinama BiH, kroz Djevojačke stijene na bjelašničkoj Hranisavi.
- Početak 1960-ih: Prvenstveni smjer u u ji. stijeni V. Žurima (u crnogorskim Moračkim planinama).
- Sredina 1960-ih: Tri prvenstvena zimska uspona u V. Kotlu na Bjelašnici.
Prvenstveni smjer u prenjskim Sivadijama.
- Krajem 1960-ih: Jedan od prvih alpinističkih ski spustova u bh. planinama nakon 2. svjetskog rata: sz. amfiteatar Pločnog, Čvrsnica.
- Početkom i sredinom 1970-ih: Alpinistički ski spustovi (sve sa sinom Davorom): Ogorjeli kuk, Treskavica; amfiteatar Matorca, Vranica; Vlahinjski kotao, Bjelašnica.

Njegovi naročito vrijedni visokogorski planinarski poduhvati, koje je ostvario sa drugovima, jesu prvi zimski pristupi (na skijama) na najviše vrhove Zelengore, Lelije i Vrana.

Drago Bozja je odlikovan najvišim planinarskim priznanjima - PSBiH i PSJ. Nosilac je značke GSS-a, instruktor GSS-a, i značke "alpinista" PSBiH. Autor je i koautor nekoliko planinarskih publikacija, uključujući i dva planinarska vodiča.

Mi nećemo da budemo tužni zato što nas je jedan veliki čovjek napustio - možda je to egoistično od nas; ali mi hoćemo biti tužni, s najvećim pijetetom, zato što takav čovjek odlazi, i što je svijet uskraćen za njegovo prisustvo.

Ali duša jednog velikana čovještva, kakav je Drago Bozja, nastavlja dalje da putuje, da svijetli svojom veličinom i slavom, uspinjući se u carstvo vječnog života gdje obitava naše pravo Ja, u svoj svojoj slavi i sili - a to je Hrist. Jer, umrijevši u Njemu - In Christo morimur - mi tada, zapravo, spoznajemo vječnost, nerođenost i besmrtnost.
A, siguran sam, potpuno uvjeren, da je upravo ovo sada doživljaj, najdublje iskustvo, našeg nezaboravnog prijatelja Drage Bozje.

  • Comments(1)

Fill in only if you are not real





The following XHTML tags are allowed: <b>, <br/>, <em>, <i>, <strong>, <u>. CSS styles and Javascript are not permitted.
Posted by KOLOS MEHMED 24 Feb, 2015 23:17:44

Svaka cast Zalica dasi se sjetio naseg ucitelja Planinarstva ,Vodice , i ucitelja GSSa te ucitelja skijanja ,zimskih tura po brdima te mnogo ne brojanih dobrih djela koja krase naseg dragu,to znaju vjerovatno nasa generacija.Bivsi clan BJELASNICE i GSSa.